E-OTPAD: To je najbrže rastući otpad u Europskoj uniji | SmartlifeHR

Emisije
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete ubaciti do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste potrošili pet minuta vašeg potpuno beznačajnog vremena, na potpuno besmislenu radnju slanja ovog teksta. Budite sigurni da se on najverovatnije neće nikad pojaviti u medijima jer niti imamo vremena niti imamo želju da se bavimo. vašim glupostima.

Ostalo

Upišite pojam u tražilicu i pritisnite ENTER

E-OTPAD: To je najbrže rastući otpad u Europskoj uniji

Autor Ivan Vukić

Samo 40 posto e-otpada se reciklira. Gdje je tu Hrvatska?

 Elektronski i elektricni uredjaji Europski parlament.jpg Izvor: Europski parlament

Može li se zamisliti moderni život bez elektroničkih uređaja i električne opreme? Teško! Kao što je teško zamisliti život bez perilica rublja i usisivača ili pametnih telefona i računala. No otpad koji oni proizvode otežava smanjenje ekološkog otiska EU-a.

Što je e-otpad?

Elektronički i električni otpad (e-otpad) obuhvaća niz različitih proizvoda koji se bacaju nakon uporabe. Veliki kućanski uređaji, poput perilica rublja i električnih štednjaka, čine više od polovine prikupljenog e-otpada, informira Europski parlament.

Slijede informatička i telekomunikacijska oprema (prijenosna računala i printeri), potrošačka elektronika i fotonaponske ploče (videokamere, fluorescentne žarulje) i mali kućanski uređaji (usisivači, tosteri).

Sve druge kategorije, primjerice električni alati i medicinski uređaji, zajedno čine samo 7,2 posto prikupljenog e-otpada.

 Elektronički i električni otpad u EU.jpg Izvor: Europski parlament

Stopa recikliranja e-otpada u EU-u

Manje od 40 posto e-otpada u EU-u se reciklira, a ostatak je nerazvrstan. Razina recikliranja razlikuje se od jedne države članice do druge. Hrvatska je primjerice 2017. reciklirala 81,3 posto elektroničkog i električnog otpada, a Malta 20,8 posto.

Zašto reciklirati elektronički i električni otpad?

Odbačena elektronička i električna oprema sadržava potencijalno štetne tvari koje onečišćuju okoliš i povećavaju rizik za osobe koje se bave recikliranjem e-otpada. Kako bi riješio taj problem, EU je donio zakon kojim se sprječava uporaba određenih kemikalija, primjerice olova.

Veliki broj rijetkih minerala koji se koriste u modernim tehnologijama potječe iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava. Kako bi se izbjegla nenamjerna potpora oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, zastupnici su donijeli pravila kojima se od europskih uvoznika rijetkih minerala zahtijeva provjera podobnosti dobavljača.

 Stopa recikliranja e-otpada u EU.jpg Izvor: Europski parlament

Kako EU smanjuje e-otpad?

Europska komisija predstavila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo u kojem je smanjenje elektroničkog i električnog otpada jedan od ključnih prioriteta. U prijedlogu se izričito navode neposredni ciljevi kao što su „pravo na popravak” i veća mogućnost ponovne uporabe, uvođenje univerzalnog punjača i poticaji za recikliranje elektronike.

 Recikliranje stari laptop (2).jpg Izvor: Jurgita Vaicikeviciene / Alamy / Alamy / Profimedia

U veljači 2021. Parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.

Vezano uz e-otpad, zastupnici žele potaknuti duži vijek trajanja proizvoda ponovnom uporabom i popravcima. U svijetu je u 2017. godini proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona e-otpada, a samo 20 posto je reciklirano na odgovarajući način, kaže Nizozemac Jan Huitema, izvjestitelj parlamenta (Renew Europe).

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI